Prijave priloga

Registracija i prijava su obavezne ukoliko želite predati članak putem ovog sustava te u svakom trenutku biti u mogućnosti provjeriti trenutno stanje prijavljenih priloga.

Uvjeti za predaju priloga

Kao dio postupka prijave priloga, autori su dužni potvrditi sukladnost priloga koji prijavljuju sa svim sljedećim stavkama. Autorima koji se ne pridržavaju ovih smjernica prijave mogu biti vraćene.
  • Prijavljeni članak nije prethodno objavljivan niti se nalazi u recenzijskom postupku pri nekom drugom časopisu. U suprotnom, molimo to obrazložiti pod "komentari uredniku".
  • Datoteka koja sadrži rad je u Microsoft Word ili RTF formatu.
  • URL adrese za mrežno dostupne bibliografske čestice su priložene.
  • Tekst sadrži jednostruki razmak; koristi se font 12; preferira se kurziv(italic), radije nego podcrtavanje (prihvaća se za URL adrese); i sve ilustracije, slike i tablice su smještene na prikladnim mjestima u tekstu, radije nego na njegovom kraju.
  • Tekst ispunjava stilske i bibliografske zahtjeve navedene u Smjernice za autore, koje se nalaze u rubrici "o časopisu".

Smjernice za autore

Radovi koji se prijavljuju za objavu u časopisu moraju udovoljavati sljedećim tehničkim karakteristikama:

 

  1. Struktura rada
  2. a) Podaci o autoru i naslov

U zaglavlju naslovne stranice uz naslov rada potrebno je navest ime i prezime i  titulu autora, a u prvoj bilješci (*), ime i prezime i titulu autora, naziv ustanove u kojoj radi, kontakt adresa e-pošte te ORCID broj.

 

  1. b) Sažetak rada i popis ključnih riječi

Članku se prilaže sažetak koji odgovara normama za uređivanje primarnih znanstvenih publikacija: treba sadržavati svrhu, metodologiju, rezultate i zaključke. Sažetak služi kao pomagalo za pretraživanje i pronalaženje rada ili informacija u radu te bi čitatelju trebao pružiti informacije o tome je li rad za njega interesantan ili ne.

Treba pisati u trećem licu i izbjegavati pasivne glagolske oblike. Optimalan opseg sažetka ima oko 250 riječi, ne može prijeći 500 riječi. Sažetak i popis ključnih riječi dostavlja se na dva jezika: hrvatskom i jednom od svjetskih jezika. Popis ključnih riječi mora sadržavati do pet ključnih riječi ili pojmova.

 

  1. b) Tekst rada

Odjeljci u radu su uvod, sadržajna poglavlja i zaključak. Naslovi odjeljaka u radu trebaju biti dosljedno strukturirani i numerirani. Numeracija poglavlja treba biti provedena hijerarhijski (npr. 1., 1.1., 1.1.1.), ovisno o razini podjele teksta. Naslovi odjeljaka i pododjeljaka pišu se pisanim slovima, uz poštivanje pravopisnih pravila o uporabi velikih i malih početnih slova. Rad sadrži popis literature.

Rad ne smije biti veći od 32 kartice (57.600 znakova uključujući bjeline i podrubne bilješke). U opseg rada ne računaju se sažetci, ključne riječi i popis literature. Prikazi ne smiju biti dulji od 28.000 znakova. Uredništvo može dozvoliti radove i prikaze većeg opsega.

 

  1. Jezik rada

Prihvaćaju se radovi na hrvatskom ili na engleskom jeziku te na drugim jezicima prema odluci uredništva. Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu hrvatskog ili stranog jezika.

 

  1. Veličina i stil slova, prored, poravnanje teksta

Glavni tekst rada i bilješke trebaju biti oblikovanu u fontu Times New Roman. Veličina teksta treba biti ujednačena, u glavnom tekstu (12), uz prored 1,5 a u bilješkama (10) uz jednostruki prored. Tekst u glavnom tekstu i u bilješkama mora biti poravnat. Koriste se sljedeći „navodnici” i ‚polunavodnici’. Treba izbjegavati nepotrebna isticanja (kurziv i podebljana slova, podcrtavanje, verzal), pogotovo u kombinaciji s navodnicima. Latinski izrazi i kratice uvijek se pišu kosim slovima (op. cit.ibid.).  Pri korištenju kurziva treba paziti da se ne ukosi interpunkcija iza riječi  ili rečenice koju se želi istaknuti. Brojke koje označavaju bilješke ne navode se u kurzivu, a ako su na kraju rečenice, dolaze iza točke.

 

  1. Bilješke
  2. a) Knjige (udžbenici, monografije, uredničke knjige) i članci

Kada se izvor prvi put navodi u bilješkama, mora biti detaljno identificiran i to: navođenjem prezimena i inicijala imena autora, naslova izvora, izdavača, mjesta i godine izdavanja. Za članke je potrebno naznačiti volumen, broj i godinu izdanja časopisa u kojem je rad objavljen. Naslovi knjiga te nazivi časopisa navode se u kurzivu. Različiti autori odvajaju se točkom sa zarezom.

Uvijek kada se autor poziva na određeni izvor, potrebno je navesti i točan broj stranice na koji se u odgovarajućem radu poziva.

Prilikom ponovljenog navođenja istog djela dopušteno je koristiti skraćene oblike citiranja. U tom smislu mogu se primjenjivati uobičajene latinske kratice poput ibid. (u istom djelu), loc. cit. (na istome mjestu) te op. cit. (u već citiranom djelu). Kod korištenja kratice op. cit. navodi se prezime autora te bilješka u kojoj je prvo navođenje. Ako je više od troje autora, navodi se prezime prvog autora i kratica et al.

 

Primjeri citiranja:

Knjige:

Krapac, D., Kazneno procesno pravo, Prva knjiga: Institucije, Narodne novine, Zagreb, 2020, str. 447.

Krapac, op. cit. u bilj. 3, str. 300.

 

Poglavlje u knjigama:

Đurđević, Z., Subjekti kaznenog postupka, u: Đurđević, Z.; Ivičević Karas, E. (ur.), Kazneno procesno pravo: Primjerovnik, Narodne novine, Zagreb, 2020, str. 1-26.

 

Časopisi:

Ivičević Karas, E.; Burić, Z.; Bonačić, M., Neka pitanja usklađenosti hrvatskoga kaznenog procesnog prava s direktivama o pravima obrane – analiza sudske prakse, Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 27, br. 2, 2020, str. 552.

Ivičević Karas, Burić, Bonačić, op. cit. u bilj. 10, str. 554.

 

  1. b) Elektronička građa

Kada se kao izvor koristi elektronička građa, potrebno ju je u bilješkama identificirati navođenjem točne internetske adrese na kojoj je građa pronađena uz navođenje datuma pristupa građi.

 

Primjer:

Dostupno na: https://www.gesetze-im-internet.de/owig_1968/index.html (14. 10. 2025.).

 

  1. c) Pravni izvori

Kada se kao izvor koriste određeni pravni akti, potrebno ih je identificirati navođenjem broja službenog glasila u kojem su objavljeni. Treba pisati pune nazive službenih listova, a ne kratice.

 

Primjer:

Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 130/2020, 80/2022, 36/2024, 72/2025, 13/2026 (dalje: ZKP)

 

  1. Popis literature

Uz bibliografske podatke navedene u bilješkama ispod teksta, na kraju rada a prije sažetka na engleskom jeziku, prilaže se popis literature. U popisu literature na kraju rada navode se isključivo oni sekundarni izvori (knjige i članci) koji su citirani u tekstu rada. Propise, sudsku praksu i mrežne izvore nije potrebno navoditi u popisu literature na kraju rada već se ti izvori  u punom obliku navode u bilješkama u tekstu rada. Za sve bibliografske jedinice koje posjeduju DOI oznaku potrebno ju je i naznačiti. Bibliografske jedinice navode se abecednim redom prema prezimenu autora te uključuju prezime i ime autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja. Za članke je dodatno potrebno naznačiti volumen, broj i godinu izdanja časopisa u kojem je rad objavljen, kao i početnu i završnu stranicu članka. Naslov knjige i naziv časopisa označava se u kurzivu.

 

Primjeri:

Ivičević Karas, Elizabeta; Valković, Laura, Pravo na branitelja u policiji – pravna i stvarna ograničenja, Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu, vol. 24, br. 2, 2017, str. 413–442.

Trechsel, Stefan, Human Rights in Criminal Proceedings, Oxford University Press, 2005.

 

Izjava o privatnosti

Imena i adrese e-pošte registrirane na ovim stranicama koristit će se isključivo u navedene svrhe časopisa i neće biti dostupne niti jednoj drugoj stranci.